16. 06. 2019

Evropska politika oklevanja

Ako Evropska unija (EU) nema nameru da se "ikad više proširi", najpoštenije bi bilo da to jasno i kaže, izjavio je u intervjuu FoNetu profesor univerziteta u Zagrebu i Beogradu Dejan Jović i objasnio da bi to "ostavilo prostor" da Zapadni Balkan razmotri i "alternativne scenarije".

On je, u serijalu razgovora Kvaka 23, novinarki Danici Vučenić rekao da je u "regionu moguće obezbediti mir i demokratiju izvan EU", ali tvrdi da je "to mnogo teže".

Jović je zagovornik brzog prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u EU, jer misli da ih dugo čekanje "čini gorim".

Ukoliko EU ne želi region u članstvu, onda bi tim zemljama, kako je rekao, trebalo da "prepusti da same odluče na koji će način obezbediti mir i sigurnost", da li kroz Balkansku uniju ili kroz "sporazume između Rusije, SAD, Turske, Nemačke i Britanije".

Istovremeno, Jović upozorava da bi "izvan EU zemlje regiona bile izložene pritisku drugih aktera, koji bi smanjili njihovu suverenost i nezavisnost".

Kako je predočio, to bi uvuklo u "klijentelistički odnos Srbiju sa Rusijom, Makedoniju i Kosovo sa SAD, pojavila bi se značajnije i Kina, ali i Velika Britanija".

Jović predviđa da će Britanija, posle Bregzita, verovatno želeti da bude velika sila na Balkanu i Ukrajini, preciznije "svuda gde se njeni interesi dotiču sa ruskim".

Prema njegovoj prognozi, "imaćemo obnovu bipolarnosti ili multipolarnog antievropskog natjecanja u regionu i daleko komplikovaniju situaciju, nego što je sada".

Ako je za EU došao kraj proširenja, bolje da se to zna, i da imamo alternativno rešenje, nego da nemamo nikakvo, jer su najveća opasnost za Zapadni Balkan "haos i anarhija", predočio je Jović.

Osvrćući se na pismo 13 članica EU kojim traže da se u junu otvore pregovori sa Severnom Makedonijom i Albanijom, ali i da "EU učini hrabar korak" u kontekstu proširenja, Jović je istakao da se radi o "važnom i pozitivnom" potezu.

On je, pri tome, podsetio na primer proširenja iz 2004. godine i naglasio da "taj veliki prijem nije potopio EU, već je dao zamah i nadu EU".

Jović, međutim, strepi da će to pismo "pokazati i razlike unutar EU" i smatra ga "opasnim po jedinstvo EU, pogotovo što određene zemlje, poput Francuske ili Holandije, pokazuju veliku skepsu prema daljem proširenju".

"Ja se sa Makronom slažem u njegovoj viziji EU, također smatram da ona treba biti integriranija i aktivnija, ali se duboko ne slažem sa njegovom idejom zaustavljanja ili usporavanja procesa proširenja" naglasio je Jović.

Aludirajući na Makronovu izjavu da EU nije potreban još jedan Orban, on je prevideo da će region, ako ostane izvan, imati "ne jednog, nego šest Orbana, odnosno devet, jer će u Bosni biti tri".

Upitan da li se može reći da je EU na neki način saučesnik u stvaranju autoritarnih lidera u regionu, gušenja sloboda i urušavnja vladavine prava, Jović je odgovorio potvrdno i to "iz dva razloga".

Prvi je, kako je objasnio, "što EU region ostavlja izvan zajednice suviše dugo i stvoren je osećaj odbačenosti, poniženja, nejednakosti, koji nisu dobar saveznik demokratskim snagama unutar tih društava".

"Drugi razlog je taj što se EU okreće prema sigurnosnim pitanjima, posebno nakon migrantske krize, jednim dijelom također u strahu od rasta nacionalizma i eventualnih nasilnih akcija", rekao je Jović i precizirao da "onda na te zemlje gleda isključivo kao na sigurnosne partnere".

Na pitanje kako je moguće izgraditi mir i sigurnost sa autokratskim liderima koji konstatno proizvode nestabilnost, on je odgovorio da se to pokriva pojmom "stabilokratija".

Jović, ipak, smatra da se na to ne mogu staviti sve karte, jer se "čarobnim štapićem zemlje regiona ne mogu transformirati u demokratske i promjeniti vrednosti sistem, uvjerenja i društvenu klimu".

On je uočio i da se, kroz fokus na stabilnost i sigurnost, društva u regionu militarizuju, jer se od njih očekuje da čuvaju Evropu od same Evrope".

Ukazao je na paradoks da se "Hrvatska, isto kao i Srbija i Severna Makedonija, nalazi u situaciji da čuva Austriju od Grčke".

Dodao je da se sigurnost može tretirati "kao saveznik u proširenju, ali i kao neprijatelj proširenja i razlog za prekidanje proširenja".

Prema stavu Jovića, mnogo bi pametnije bilo za EU da, upravo zbog sigurnosti i stabilnosti, "uključi region u sve strukture, pa i političke, a ne da pravi sigurnosnu mrežu zemalja koje funkcionišu kao ispostava EU, izvan EU".

On poziva EU da "napusti tu idealističku poziciju da prvo treba sve te zemlje demokratski transformisati do perfektne razine, jer to se neće desiti".

"Naprotiv, u nekim zemljama, uključujući i Srbiju, dešavaju se obrnuti procesi i trend uspostavljanja jednopartijskih sistema", ukazao je Jović.

Komentarišući obnavljanje u javnosti ideje o Balkanskoj uniji, on je ocenio da je to kreativan način "da nam se poruči - ne želimo vas, ali ne želimo ni da budete izvan te priče".

Ideja o Balkanskoj uniji je zapravo "stvaranje druge lige, saveza zemalja, koji možda ima budućnost u EU", rekao je Jović.

Mada je proširenje bilo najuspešniji segment spoljne politike EU, on je izdvojio dva razloga zbog kojih zajednica evropskih naroda odustaje od nečeg što joj je donosilo uspeh.

Jedan je "porast ksenofobnog nacionalizma, koji se graniči sa rasizmom u nizu utjecajnih zemalja EU", a drugi "strah koji se stvara kroz javno mnjenje da proširenje znači promjenu karaktera EU", precizirao je Jović.

On, istovremeno, napominje da "nije logično da Evropa deo svog teritorija prepušta drugim utjecajima, umjesto da se širi gde može i kad može, naročito dok zemlje regiona, makar nominalno žele u EU".

"Može se dogoditi da za 10 godina proširenje ne bude izvodljivo zbog raspoloženja u samim zemljama regiona, ali i drugih aktera na Balkanu, pre svega SAD", upozorio je Jović.

Po njemu, "centralno pitanje za EU je da li je u stanju da se emancipira od SAD", pošto bez toga "neće biti ozbiljan politički akter".

"Politika SAD, naročito pod Trampom, na prostoru regiona pokušaj je sprečavanja jedinstva EU", tvrdi Jović.

On, međutim, ukazuje da smo "i mi na ovim prostorima, koji snosimo historijsku odgovornost za ratove u bivšoj Jugolaviji, i ultimativna nesposobnost EU, otvorili vrata ostanku SAD u Evropi".

"Zapadni Balkan nije Americi bitan, već je sredstvo za remećenje odnosa u Evropi", uveren je Jović, "dok je Rusija slaba sila, koja na ovim prostorima deluje kao remetilački faktor, jer nema snagu da hegemonski dominira".

Upitan o oceni zamenika pomoćnika američkog državnog sekretara Metju Palmera "da nema boljeg trenutka za sporazum o Kosovu", on je odgovorio da je "to poruka sa stanovišta interesa SAD da dominiraju u Evropi i da pojačaju svoju moć".

Kako se izrazio, "nije Kosovo srce Srbije, Kosovo je srce Evrope, jer ono deli Evropu, imajući u vidu da neke članice EU ne priznaju Kosovo".

Ukazujući da EU nije uspela da izdejstvuje rešenje kroz pregovore o Kosovu i da je dodatno razočarala region, Jović je skrenuo pažnju da sada postoji i problem početka pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom.

"Ako EU nastavi politiku oklevanja, Amerika će ovde biti gospodar", predvideo je Jović i ocenio da je "EU u zlatnom momentu jedino na pitanju Bregzira oko kojeg se ujedinila".

Upitan da li se iz Izveštaja Evropske komisije o Srbiji, koji "prepoznaje opoziciju", pa i sastanka predstavnika opozicije sa Metju Palmerom, može zaključiti da Zapad počinje da obraća pažnju na "alternative", Jović je odgovorio "da je pitanje motiva zbog koji je opozicija prepoznata".

U EU ima onih koji su zabrinuti zbog slabosti opozicije, ali i kritičara te opozicije, koju vide kao nacionalističku i nedovoljno proevropsku, dok se SAD "ne sviđaju ni proruska, ali ni proevropska orijentacija".

Kao kandidatu SDSS na proteklim izborima za Evropski parlament, Joviću je "teško da kaže da li bi nastavio politički angažman, osim u slučaju da procjeni da to bilo od koristi i za srpsku i za hrvatsku zajednicu".

Povodom ozbiljnih incidenata i fizičkih napada na pripadnike srpske zajednice u Hrvatskoj, među kojima je jedan sa smrtnim ishodom, on je podsetio da se "sve to dešavalo i ranije i da, sem fizičkih napada, postoje kontinuirani verbalni napadi, prijetnje i govor mržnje, naročito u internetskom prostoru".

Nedavna kampanja liste SDSS za EU izbore je učinila "da ti napadi postanu mnogo vidljiviji", zaključio je Jović. (kraj) zvs/dac